Rasterska grafika

Raster kao pojam teoretski označava "nešto što je načinjeno od više elemenata u nekom vidljivom dvodimenzionalnom sistemu". U grafici je to prikaz od najmanje jednog do teoretski beskonačnog broja polja na površini određene veličine, a zajedno prave mozaik složen da čini celovitu sliku. Pri tome se polja moraju dodirivati, ali ne i preklapati. Tako stvorena slika naziva se još i bitmapa, a polja - pikseli. Broj piksela na površini određene veličine naziva se rezolucija.

Rasterska grafika je "crtanje" pomoću mozaika piksela pri čemu svaki piksel posebno nosi informaciju o boji koju reprodukuje. Ta informacija nije fiksna, dakle moguće ju je menjati. Veličina crteža ili slike dobijene na ovaj način najviše zavisi o broju piksela koji je čine. Kao veoma bitan pojam unutar grafičke industrije javlja se rezolucija, a označava broj piksela na nekoj određenoj veličini. O broju piksela, sem same veličine, zavisi kvalitet slike, ali i njena fizička veličina koju zauzima na digitalnim medijima za čuvanje podataka. Ukoliko želimo povećati rastersku sliku, to postižemo ili uvećavanjem postojećih ili dodavanjem novih piksela. Smanjivanje rasterske slike se odvija umanjivanjem ili oduzimanjem postojećih piksela. Tim postupcima se dobija fizički veća ili manja slika, ali sa osetnom degradacijom u kvalitetu prikaza slike.

U odnosu na vektorsku grafiku, rasterska je puna nedostataka, ali je ujedno jedini način da se pomoću računara prikaže fotorealistična slika. Važno je napomenuti da kod rasterske grafike svaki piksel može prikazivati samo jednu boju, ali sadrži podatke i o svim bojama koje može prikazati. Zato gotovo sve rasterske slike zauzimaju poprilično fizičkog prostora na medijima za čuvanje podataka.

Važniji formati datoteka za pohranu rasterske grafike
Kod rasterske grafike postoji mnogo formata namenjenih različitoj upotrebi. Rasterska grafika je veoma osetljiva na bilo kakve promene zbog mogućnosti degradacije kvaliteta. Iz tog je razloga potrebno paziti pri odabiru formata za čuvanje datoteka rasterske grafike. Bitno je naglasiti i to da tekst sačuvan u obliku datoteke koja je rasterskog formata nije više nikako moguće menjati.

Najveće mogućnosti pružaju datoteke programa za obradu i izradu rasterske grafike, ali je veliki problem komunikacija takvih datoteka sa drugim programima i računalima. Neke od izvornih datoteka programa za rastersku grafiku su:

• .CPT - Corel Photo-Paint datoteke podržavaju sve dubine boja, sve vrste slika, negubljivo sažimanje veličine datoteke, čuvanje slika u slojevima, ali zauzimaju mnogo mesta na medijima za čuvanje podataka.
• .PSD - Adobe Photoshop datoteke podržavaju sve dubine boja, čuvaju slike svih drugih datoteka, takođe imaju negubljivo sažimanje, do 100 slojeva slika u jednoj datoteci.
• .BMP - standardni format za rasterske slike na svim PC računarima. Bez mogućnosti su čuvanja u slojevima, ali grafika u tom formatu zauzima poprilično prostora na medijima za čuvanje podataka.
• .TIFF - veoma prihvaćen format velikih mogućnosti raširen podjednako na PC i MAC platformama. Podržava sve dubine boja i čuvanje u slojevima. Optimiziran za štamparske procese, od pripreme za štampu do ispisa na različitim pisačima jer podržava čuvanje slike u punom CMYK modelu boja.
• .JPG - format koji sliku destruktira metodom kompresije. Svaka slika sačuvan u datoteku .jpg formata gubi svoj prvobitni kvalitet, ali i svoju veličinu koju zauzima pri čuvanju na određenom mediju. Ovaj format podržava prikaz svih dubina boja, ali nije odgovarajući za grafike namenjene štampi, već prikazu na ekranu. Razlog tome je taj što svaki ekran ima svoju rezoluciju koja prikriva relativno loš kvalitet slike. Iz tog razloga je relativno teško uočiti razliku između originalne slike i one sa minimalnom kompresijom.
• .GIF - format datoteke koji sliku prikazuje sa samo 256 boja i namenjen je grafici za internet. Nije preporučljiv za slike sa puno tonova, već za crteže ili skice. Nipošto se ne koristi kao format slike namenjen bilo kakvom obliku štampe.

Rasterska slika - prikaz piksela